U Galeriji kraljice Katarine Kosače u sklopu Mostarskoga proljeća 2025. – XXVII. Dana Matice hrvatske Mostar otvorena je izložba Pejzaži iz fundusa te galerije. Izložba je, kako je, među ostalim, kazao jedan od njezinih urednika Dragan Marijanović, zapravo, odabir radova s likovnim pejzažnim temama, koji se
čuvaju u fundusu galerije u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru, kojoj, inače, većina izloženih radova i pripada, a pod istim su krovištem i brojne slike u vlasništvima Umjetničke galerije BiH, kao i Galerije Aluminij.
Najstariji izloženi rad, moglo se čuti od voditelja Galerije kraljice Katarine i, uz Marijanovića, urednika izložbe Dalibora Nikolića, ima više od stoljeća i datira još iz 1920. godine, a djelo je Anđelije Lazarević.
Javnosti su, među ostalim, predstavljena djela koja potpisuju neka od najznačajnijih imena likovne umjetnosti u regiji – Milosavljević, Sefić, Uzelac, Kujačić, Ilačević, Miladin, Jovanović, Benzon, Nikšić,
Gvozdenović…, ali i neke mitske fotografije legendarnoga mostarskog fotografa koji više nije među nama – Ćirila Ćire Raiča.
Izložbu je otvorila članica Predsjedništva MH Mostar i predsjednica Skupštine MH Mostar Nada Dalipagić, podsjetivši kako je ovo samo jedan u nizu vrsnih likovnih događaja na ovogodišnjem Proljeću, koje je počelo velebnom izložbom iz zbirke umjetnina Matice hrvatske, a nastavilo se izložbama Vesne Vuge Sušac, Marele Jerkić Jakovljević, Ivana Branka Imrovića, Ivana Kelave do Pejzaža.
Urednici izložbe Marijanović i Nikolić, istaknuli su, među ostalim, kako ova djela predstavljaju svojevrsni vizualni arhiv prostora i vremena, koji povezuje nekoliko desetljeća umjetničkog stvaralaštva ne samo u BiH već i regiji. Nikolić je pritom istaknuo i kako je izložba atraktivna te govori o povijesti Mostara, Hercegovine.
– Kroz kamen, sunce, prirodne fenomene i mijene prirode prikazano je podneblje s kojeg dolazimo – rekao je Nikolić.
A zašto baš pejzaži? Marijanović je okupljenima objasnio kako je odluka pala na pejzaže jer su jednostavno htjeli predstaviti nekadašnja promišljanja ondašnjih umjetnika o onome što ih okružuje.
– Ovdje, ispred nas, djela su plejade majstora likovnoga sluha i tematskih sugestija. Ostavljena nama na čuvanje. Promatranje i razumijevanje. Ima možda nešto opominjuće u ovoj potrebi za razumijevanjem i čuvanjem. Pejzaže treba čuvati i razumjeti ih. Trebamo ih. Možda su nam to, još dok su ih slikali, ovi
besmrtnici ovim slikama i htjeli reći… – naveo je također Marijanović.
Izložba koja, kako je istaknuto, osim umjetničkog, ima i snažan baštinski značaj jer javnosti predstavlja radove koji se većinom čuvaju u zatvorenim fundusima, a sada su ponovno dobili priliku komunicirati s publikom, može se pogledati do 25. svibnja.
FOTO: MH Mostar