Stvarni početak rada zavičajnog muzeja datira od 24. aprila 1950. godine. Osnivačkoj konferenciji prisustvovalo je oko 40 građana, pomoćnik ministra prosvjete Bosne i Hercegovine Vlajko Ubavić, direktor Zemaljskog muzeja iz Sarajeva Špiro Kulišić, povjerenik Sreskog narodnog odbora za prosvjetu Mihajlo Laličević.
U ovo vijeće su izabrani: Radovan Papić, predsjednik, Dušan Grk, potpredsjednik Sreskog narodnog odbora, Husaga Ćišić, Sava Semiz, fra Pavo Dragičević, profesori: Boso Miladin, Munevera Mahić, Dimitrije Kurilić, Sulejman Kulenović, Duško. Čapin, Filip Bašić i Božo Pejković; zatim povjerenik za prosvjetu i kulturu ONO Mihajlo Laličević, Safet Čišić, Nada Bitanga-Novak, Mile Ratković, Puba Losse, Mirko Bruk, Hasan Dedić, Karlo Afan de Rivera, Zorka Ostojić, Dobro Kuljić i Malaček.
Četiri odjela Muzeja: Odjeljenje za istoriju, arheologiju, etnologiju i književnost postala su i ostala osnova rada do danas.
Već 1955. godine otvorena je prva stalna postavka u kojoj je izložena do tada prikupljena etnografska građa i dokumentacija. Pripreme su trajale nekoliko godina. U periodu 1953. godine izložba je djelomično riješena, da bi 1954. godine bio određen veći budžet za otkup predmeta, što je rezultiralo otvaranjem stalne postavke 14. februara 1955. godine, sa dva muzejska odjela, Odeljenje NOB-a i Etnografsko odeljenje. Naravno, postavku je narednih godina dopunjavala kupovinom predmeta i donacijama građana.
Muzej je 27. jula 1961. otvorio novu, modernu, stalnu postavku sa 14.000 eksponata. Izložba se uglavnom sastoji od eksponata na temu Narodne revolucije, a otvorio ju je Džemal Bijedić, u to vrijeme sekretar Sekretarijata za zakonodavstvo SIV-a.
Dana 27. jula 1965. godine otvorena je izložba "Mostarska prošlost", koja je predstavljala kombinovani istorijsko-arheološki eksponat i prikazivala je razvoj Mostara od neolita do dolaska Austro-Ugarske Monarhije. Park ispred i iza zgrade Fondacije Ćejvan Ćehaji uređen je kao arheološka izložba na otvorenom. U unutrašnjem prostoru postavljena je poznata maketa grada koju je izradio sarajevski maketar Huso Karišik.
Cijela izložba je uništena u ratu, a predmet više nije u posjedu Muzeja.
Rodna kuća Svetozara Ćorovića adaptirana je za potrebe Odeljenja književnosti. Prema riječima profesora Ivana Kordića, dugogodišnjeg kustosa na tom odjelu, brojni problemi pratili su sve ranije pokušaje prikupljanja, obrade i prezentacije ogromnog hercegovačkog pisanog blaga. Tek nabavkom kuće književnika Svetozara Ćorovića, književno odeljenje je donekle rešeno, a zvanično je počelo sa radom 1968. godine.
Stalna postavka "Život i delo Alekse Šantića" otvorena je 20. marta 1969. godine. godine.
Razdoblje 70-ih godina obilježava rad muzeja kroz njegove odjele, gdje se postižu zavidni rezultati. To vrijeme karakteriše i početak intenzivnog rada istorijsko-arheološkog odjela. Ističemo završetak konzervatorskih radova na arheološkim istraživanjima u Žitomislićima.
Muzej je u periodu od maja/juna 1972. godine vršio iskopavanje praistorijskih tumula na području Gubavice. Rezultati iskopavanja potvrdili su da otkriveni arheološki predmeti sa Gubavice pripadaju starijoj i mlađoj fazi glasinačke kulture. Pored redovnih poslova brige o vrijednim predmetima, Etnološki odjel radi i na naučnom projektu o migracijama u Hercegovini, te prikuplja podatke o porijeklu porodica i sela na ovim prostorima.
Bajatova 4, 88000 Mostar, BiH
+387 36 551 602
Adresa:
Kralja Tvrtka bb,
88000 Mostar,
Bosna i Hercegovina
Radno vrijeme:
pon – pet:
08:00 – 16:00