U Klubu knjige „Ivo Andrić“, u srijedu (8. jula) bit će upriličeno predstavljanje novog romana Borisa Dežulovića koji je objavila mostarska izdavačka kuća „Izdanja Buna“. Razgovor s autorom vodit će književnik Almin Kaplan, a događaj je zakazan za 20 sati.
Vlaho Bogišić o romanu „Tko je taj čovjek?“
Na filozofskim, civilizacijskim i etičkim postavkama izrasta roman koji se razlikuje od suvremene produkcije po svom totalitetu, težnji da razumije svijet, da dokuči njegove povijesne, društvene i ljudske zakonitosti. Premda ga oblikuje, pisac je „svjestan“ da Svijet ne počinje od njega, utoliko ni od njegova naslovnog, a ni „junaka“ antagonista, da pojedinac i njegov osobni svijet, pa i unutarnji, postoje samo ako se ogledaju u prošlom i zajedno s njim pomjeraju buduće granice, granice jezika, literature, spoznaje. Ovaj roman posveta je kanonu pisane riječi, ali ne ostaje na tome, već izrasta u samosvojno djelo, bogato, raskošno i živo. Na neobičan način ta temeljita, faktografska i upozoravajuća rekonstrukcija povijesnog vremena (1920-ih), grada (München) i brojnih tada ne tako važnih ličnosti koje su koračale njime, to djelo alternativne povijesti utemeljene na filozofskom propitivanju vremena (vječnog sada), dobra, zla i moralne odgovornosti pojedinca izrasta, a u što bi drugo, u tragični ljubavni roman. Dežulović nas je u vlastitom jeziku, hoće reći u mašti, s kojom se budimo, podsjetio da su sada u umreženom svijetu, kao i onomad u Travniku iza sedam gora i planina, svejedno „moguće“ velike priče, odnosnu da su takve pitanje izbora. Te da je pritom možda važno umjeti čitati, priče, ali i znakove.
O autoru
Boris Dežulović rođen je 20. studenog 1964. u Splitu. Novinarsku karijeru započeo je sredinom osamdesetih, kao urednik Le Spizda, satiričkog priloga Omladinske iskre, 1990. nastavio kao novinar Nedjeljne Dalmacije, a od 1991. kao komentator i ratni reporter Slobodne Dalmacije. Zajedno s Viktorom Ivančićem i Predragom Lucićem u Nedjeljnoj i Slobodnoj Dalmaciji od 1988. uređuje satirički podlistak Feral, koji 1993. utemeljuju kao nezavisni satiričko-politički tjednik Feral Tribune. Godine 1999. postaje kolumnist Globusa, a od 2015. radi u zagrebačkim Novostima. Suradnik je brojnih hrvatskih, slovenskih, srpskih i bosanskohercegovačkih medija. Novinarom godine u Hrvatskoj proglašen je 2004. i 2022., a 2014. u Londonu je dobio i European Press Award za najbolji novinski komentar. Objavio je romane Christkind (2003), Jebo sad hiljadu dinara (2005) i Tko je taj čovjek? (2025), pjesničku zbirku Pjesme iz Lore (2005) i zbirku priča Poglavnikova bakterija (2007), te roman za djecu Život i snoviđenja slavnog žohara Zaštomira (2023). S Lucićem je priredio Antologiju suvremene hrvatske gluposti, (1999), a autor je i knjige intervjua Razgovori sa Smojom (2015), zbirke sportskih eseja Diego Armando i sedam patuljaka (2011), Bili libar (2022.) i Bili libar 2 (2023.), te religiološke rasprave Summa Atheologiae (2019). Izbore novinskih kolumni ukoričio je u zbirkama Ugovor s đavlom (2008), Crveno i crno (2010), Zločin i kazna (2010) i Rat i mir (2012), te četverosveščanom izboru Kod Kože – Derviš i smrt, Goli i mrtvi, Krik i bijes i Razum i osjećaji (2022). Živi i radi u Paićima.
Književnost je magija
“Književnost je magija, a u romanu „Tko je taj čovjek?“ ja sam samo njen zapisivač. Recimo: dugo sam u glavi priču držao kao neotvoreni stari sef, jedan od onih u koje je nemoguće provaliti, jer ima dvije brave koje valja otključati istovremeno. Ta dva teška ključa od kovanog željeza bila su kod Eliota i Spenglera, a ja sam ih tamo otkrio gotovo slučajno. Na Eliota i njegovu „Pustu zemlju“ nabasao sam tako istražujući povijest Hofgartena, kraljevskog parka u Münchenu u kojemu se nalazi kavana Annast, središnja pozornica romana, a čitatelj romana shvatit će kako sam onda preko Eliota i njegovih stihova o Hofgartenu stigao do Litve, Rusije i generala Pjotra Vrangelja. Na Spenglera, koji u isto vrijeme – a govorim o 1923. godini – drži drugi ključ priče, usred pisanja skice uputila me pak sama glavna junakinja, mlada žena koja je zaista postojala i čija biografija bilježi kako je kao djevojčica u očevoj biblioteci oduševljeno čitala „Propast Zapada“. Postoje li slučajnosti? To se u romanu pitamo i ona i ja. Dva su teška ključa tako prije stotinu godina istovremeno kliknula u staroj bravi, i sadržaj sefa je pred vama.”
Boris Dežulović u razgovoru za Lupigu.
“Tko je taj čovjek?” i u Sarajevu
Roman “Tko je taj čovjek” u izdanju izdavačke kuće Izdanja Buna bit će predstavljen i na festivalu Warm u Sarajevu. Događaj je zakazan za 9. juli u Zanat Showroom (Zelenih beretki 8, 71 000 Sarajevo), sa početkom u 18 sati. Osim autora, u predstavljanju romana će učestvovati pisci Ahmed Burić i Almin Kaplan.
Croatian
Bosnian
Serbian
English
