Mostarsko proljeće 2025: XXVII Dani Matice Hrvatske Mostar

Izložba iz bogate Zbirke umjetnina Matice hrvatske otvara

Mostarsko proljeće 2025.

U četvrtak, 24. travnja od 19 sati, u gradu na Neretvi počinje još jedan blagdan kulture. Naime, velikom
izložbom Zbirka umjetnina Matice hrvatske s čak 102 umjetnička djela u Muzeju moderne umjetnosti
Sveučilišta u Mostaru bit će otvoreno Mostarsko proljeće 2025. – XXVII. Dani Matice hrvatske Mostar.
Riječ je o bogatoj Matičinoj zbirci koja će na taj način biti prvi put predstavljena javnosti.
„Pojedine su umjetnine nekoliko puta posuđivane od drugih institucija te izlagane na tematskim
izložbama, ali ovo je prvi put da se Zbirka umjetnina Matice hrvatske predstavlja pod tim nazivom i u
svom punom opsegu. Da je tomu tako, najzaslužniji su potpredsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Damir
Zorić i gospodarski tajnik Matice hrvatske gospodin Ivica Nuić koji su prepoznali ideju i uvrstili je u
program Vijeća Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini te prijedlog iznijeli predsjedniku Matice hrvatske
akademiku Miri Gavranu, a obavili su i konkretne korake u realizaciji cjelokupnoga projekta. Važno je
istaknuti kako je pokojni akademik Josip Muselimović svojim autoritetom podržao projekt i predstavio ga
predsjednici Matice hrvatske Mostar akademkinji Ljerki Ostojić s namjerom da bude dio službenog
programa Mostarskog proljeća – Dana Matice hrvatske Mostar, što je i prihvaćeno. Možemo konstatirati
kako je Zbirka umjetnina Matice hrvatske činom izlaganja u Muzeju moderne umjetnosti u Mostaru prvi
put prepoznata, opisana i predstavljena javnosti kao jedinstvena baštinska cjelina u kulturi hrvatskoga
naroda“, kazao je, među ostalim, o izložbi ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru
Marin Ivanović.
Ivanović je pak u predgovoru kataloga izložbe napisao i kako je Zbirka umjetnina Matice hrvatske
nastala spontano i tijekom više od jednog stoljeća formirala se bez nekog posebnog plana, na sličan način
kako muzeologija definira pojam „unutarnjeg sabiranja“.
„Naime, portreti koji čine veliki dio zbirke naručivani su kada bi predsjedniku Matice istekao mandat ili
za pokojne predsjednike, što znači da je njihova uloga svečarska i komemorativna, odnosno svrha tih
narudžbi nije bilo stvaranje zbirke per se. Također, s obzirom na činjenicu da se u zgradi nalazi i Galerija
Matice hrvatske, poneki umjetnici koji su u njoj izlagali donirali su svoja djela, što je bio čin poštovanja
pojedinca prema Matici, a opet ne strogo određeni plan za formiranje zbirke. Treću skupinu umjetnina
čine ona djela koja su primljena kao darovi ili otkupljena neovisno o dvama prethodno spomenutim
kriterijima. Dakle, ispravno bi bilo reći da je postojao fond slika Matice hrvatske koji dosad nije bio
prepoznat kao zbirka. Dosad nije postojao javni ili interni dokument koji bi umjetnine u vlasništvu Matice
definirao kao zbirku već samo standardni popisi imovine i jedan izdvojeni popis umjetnina koji je sastavio
Mirko Cvjetko“, dodao je Ivanović.
„Od uvida u načine sabiranja umjetnina u Zbirku još je važnije klasificirati njezinu tematsku podjelu i
analizirati kvalitetu. Možemo uspostaviti osnovnu podjelu na (1) službene portrete i (2) ostale umjetnine,
sve nastale u razdoblju od zadnje četvrtine 19. stoljeća do prve četvrtine 21. stoljeća. Među službenim
portretima nalaze se portreti predsjednika Matice hrvatske, umjetnika, znanstvenika i istaknutih
pripadnika hrvatskog društva (Stjepan Radić, Ante Starčević, Ante Trumbić, Antun Gustav Matoš),
a među ostalim umjetninama su pejzaži (Ljubo Babić, Zora Preradović, fra Petar Perica Vidić), mrtve
prirode, vedute (Emanuel Vidović), figure i portreti (Jerolim Miše, Vladimir Becić), apstrakcije (Darija
Dolanski Majdak, Zdenko Bužek, Vladimir Bašić) i predlošci za ilustracije Danteove Božanstvene
komedije koju je objavila Matica hrvatska (Vatroslav Kuliš, Igor Rončević), kao i skulpture, reljefi i
medalje (Rudolf Valdec, Ivan Meštrović, Stipe Sikirica, Ivan Paleka, Josip Turkalj). Ova jednostavna
podjela odnosi se na činjenicu, kao što smo prethodno naveli, da službeni portreti čine brojčanu većinu u
dosadašnjoj Zbirci, iako je moguće, ako se Zbirka u budućnosti bude planski popunjavala, uspostaviti i
neku drugu podjelu“, stoji također u predgovoru koji potpisuje Ivanović.

Izložbu, odnosno Mostarsko proljeće 2025. – XXVII. Dane Matice hrvatske u Mostaru, svečano će
otvoriti ovogodišnja visoka pokroviteljica, federalna ministrica kulture i sporta, Sanja Vlaisavljević.
Partneri u organizaciji izložbe su Matica hrvatska, MH Mostar, Vijeće MH u BiH, Sveučilište u Mostaru i
Muzej moderne umjetnosti te Federalno ministarstvo kulture i sporta.

Inače, ovogodišnje Proljeće donosi 20-ak vrhunskih književnih, kazališnih, glazbenih i likovnih
programa, a trajat će do sredine lipnja. Visoki pokrovitelji ove međunarodne kulturne manifestacije je
Federalno ministarstvo kulture i sporta na čelu s ministricom Sanjom Vlaisavljević, a generalni sponzor
HT Eronet.