Mostarsko proljeće 2025.: XXVII Dani Matice hrvatske Mostar

Otvara se izložba iz bogate umjetničke zbirke Matice hrvatske

Mostarsko proljeće 2025.

U četvrtak, 24. aprila u 19 sati počinje još jedan kulturni festival u gradu na Neretvi. Naime, veliki
izložbom Zbirka umjetnina Matice hrvatske sa čak 102 umjetnička djela u Muzeju moderne umjetnosti
Sveučilište u Mostaru otvorit će Mostarsko proljeće 2025. – XXVII. Dani Matice hrvatske Mostar.
Riječ je o bogatoj zbirci Narodnog muzeja Hrvatske koja će prvi put biti predstavljena javnosti.
„Neki radovi su više puta posuđivani od drugih institucija i izlagani na tematskim izložbama.“
izložbe, ali ovo je prvi put da se Umjetnička zbirka Matice hrvatske predstavlja pod tim nazivom i u
u punom obimu. Za to su najzaslužniji potpredsjednik Matice hrvatske prof. dr.sc. Damire
Zorić i ekonomski tajnik Matice Hrvatske, gospodin Ivica Nuić, koji je prepoznao ideju i uključio je u
programa Vijeća Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini i prijedlog iznio predsjedniku Matice hrvatske
akademik Mira Gavran, a poduzeli su i konkretne korake u realizaciji cjelokupnog projekta. Važno je.
Vrijedi napomenuti da je pokojni akademik Josip Muselimović svojim autoritetom podržao projekt i predstavio ga.
predsjednici Matice hrvatske Mostar, akademici Ljerki Ostojić, s namjerom da bude dio zvanic.
program Mostarskog proljeća – Dana Matice hrvatske Mostar, koji je prihvaćen. Možemo zaključiti
kako je Umjetnička zbirka Matice hrvatske, izlaganjem u Muzeju moderne umjetnosti u Mostaru, prva
prepoznat, opisan i predstavljen javnosti kao jedinstvena cjelina baštine u hrvatskoj kulturi
"ljudi", rekao je, između ostalog, o izložbi direktor Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru
Marin Ivanović.
Ivanović je pak u predgovoru kataloga izložbe napisao da Zbirka umjetnina Matice hrvatske
nastao spontano i tokom više od jednog veka formiran bez ikakvog posebnog plana, na sličan način
kako muzeologija definira koncept "unutrašnjeg dodavanja".
“Naime, portreti koji čine veliki dio zbirke naručeni su kada je predsjedniku Matice istekao mandat ili
za pokojne predsjednike, što znači da je njihova uloga slavljenička i komemorativna, odnosno svrha tih
Komisija se nije bavila stvaranjem zbirke per se. Također, s obzirom na to da se u zgradi nalazi i Galerija
Matica Hrvatska, neki umjetnici koji su tamo izlagali poklonili su svoje radove, što je bio čin poštovanja
pojedinac prema Matici, a ipak nije strogo definisan plan formiranja zbirke. Treća grupa umetničkih radova
su oni radovi koji su primljeni na poklon ili kupljeni nezavisno od dva prethodno navedena
kriterijuma. Stoga bi bilo ispravno reći da je u Matici hrvatskoj postojala zbirka slika koja do sada nije viđena.
prepoznata kao kolekcija. Do sada nije postojao javni ili interni dokument da su umetnička dela vlasništvo Matice
definisao kao zbirku samo standardni popis imovine i poseban popis umjetničkih djela koji je sastavio
“Mirko Cvjetko”, dodao je Ivanović.
„Iz uvida u metode prikupljanja umjetničkih djela u Zbirku, još je važnije razvrstati njenu tematsku podjelu i
analizirati kvalitet. Možemo uspostaviti osnovnu podjelu na (1) službene portrete i (2) druga umjetnička djela,
sve nastalo u periodu od poslednje četvrtine 19. veka do prve četvrtine 21. veka. Među zvaničnicima
Portreti obuhvataju portrete predsjednika Matice hrvatske, umjetnika, znanstvenika i uglednika
članovi hrvatskog društva (Stjepan Radić, Ante Starčević, Ante Trumbić, Antun Gustav Matoš),
i druga umjetnička djela su pejzaži (Ljubo Babić, Zora Preradović, fra Petar Perica Vidić), mrtve prirode
priroda, vedute (Emanuel Vidović), figure i portreti (Jerolim Miše, Vladimir Becić), apstrakcije (Darija
Dolanski Majdak, Zdenko Bužek, Vladimir Bašić) i predlošci za ilustracije Danteove Božanstvene komedije
komedije u izdanju Matice Hrvatske (Vatroslav Kuliš, Igor Rončević), kao i skulpture, reljefi i
medalje (Rudolf Valdec, Ivan Meštrović, Stipe Sikirica, Ivan Paleka, Josip Turkalj). Ovo jednostavno
Podela se odnosi na činjenicu, kao što smo ranije naveli, da zvanični portreti čine brojčanu većinu u
aktuelnoj Zbirci, iako je moguće, ukoliko se Zbirka u budućnosti sistematski širi, uspostaviti i
neka druga podjela“, stoji i u predgovoru koji je potpisao Ivanović.

Izložba ili Mostarsko proljeće 2025. – XXVII. U Mostaru će se obilježiti Dani Matice hrvatske
otvoriće ovogodišnji visoki pokrovitelj, federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević.
Partneri u organizaciji izložbe su Matica Hrvatska, MZ Mostar, Vijeće MZ u BiH, Univerzitet u Mostaru i
Muzej moderne umjetnosti i Federalno ministarstvo kulture i sporta.

Inače, ovogodišnje Proljeće donosi 20-ak vrhunskih književnih, pozorišnih, muzičkih i vizuelnih radova.
programa, a trajaće do sredine juna. Visoki pokrovitelji ove međunarodne kulturne manifestacije su
Generalni pokrovitelj je Federalno ministarstvo kulture i sporta na čelu sa ministricom Sanjom Vlaisavljević.
HT Eronet.