Član i jedan od članova grupe preminuli su u Zagrebu 25. februara 2026. godine u 81. godini života.
osnivač DHK HB Stjepan Čuić.
Stjepan Čuić rođen je u Bukovici kod Tomislavgrada 1. aprila 1945. godine.
u Osijeku, a diplomirao je ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
književnosti i jugoslavenskih studija. Bio je glavni urednik sedmičnika Tlo, lektor hrvatskih
jezika u Bambergu, pisao kolumne u Vjesniku, Slobodnoj Dalmaciji itd., bio
Glavni urednik Trećeg programa Hrvatskog radija, voditelj DHK Tribune,
Potpredsjednik i predsjednik Društva hrvatskih pisaca. Prevodio je s ruskog jezika.
jezik (Puškin, Zinovjev). U književnosti se pojavio s takozvanom generacijom pisaca fantastike,
kojima su Pavao Pavličić, Goran Tribuson, Dubravko Jelčić Bužimski i Stjepan
Čuić je najvažniji predstavnik. Od 1961. godine objavljuje priče u Modri.
Lasti, Revija, Polet, Republica, Forum, Dometi, Život itd.
Njegov roman "Red" iz 1981. godine izazvao je burnu reakciju tadašnjih vlasti, a 1983. godine
Izvođenje pozorišne adaptacije tog romana bilo je zabranjeno uoči premijere.
Roman Orden je preveden na njemački jezik (Zagreb – Bamberg, 1991). Pored
Nakon spomenutog romana "Red", objavljena djela Stjepana Čuića su:
Bregova (kratke priče); Staljinova slika i druge priče; Trideset godina
priče; Dnevnik prema novom kalendaru (roman); Tajanstveni ponor (roman za
mladi); Priče; Ostrvo, grafička karta (koautorica Virgilija Nevjestić); Abeceda
licemjerje (politički eseji i komentari); Cijevi mira (politički eseji i
komentari); Presretač (priče); Tumač moći (kolumne); Čuvar srpa i
čekić (pripovijetke). Osim toga, Stjepan Čuić, odnosno njegovo djelo, jeste
zastupljen u mnogim antologijama i leksikonima i u čitankama u Republici
Hrvatska i Bosna i Hercegovina.
Također je dobio mnoga javna priznanja i nagrade, a neka od njih su: 1971.
Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a za zbirku Staljinovih slika i drugih priča, 1972.
nagrada časopisu Mladost za zbirku Staljinova slika i druge priče. nagrada
Večernji list (za kratku priču) 1975. i 2021., nagrada "Zijo Dizdarević" 1979.,
Nagrada grada Zagreba za životno djelo 2021. i Plaketa općine Tomislavgrad
2025.
O djelu Stjepana Čuića pisali su eminentni književni historičari,
antologičari, kritičari i naučnici, uključujući: Aleksandra Ilića, Božidara
Petrač, Dražen Karaman, Igor Mandić, Ivan Lovrenović, Slobodan Prosperov
Novak i drugi. Književna djela Stjepana Čuića registrovana su u svim novijim
književni i historijski pregledi hrvatske književnosti.
Dodaj tekst
