Mostar, 17. juni 2025. – Na prijedlog Društva hrvatskih pisaca
Herceg Bosna i Kulturno-informativni centar Tomislavgrad, Općinsko vijeće
Tomislavgrad je na današnjem sastanku usvojio odluku o dodjeli javnog priznanja.
Medalja općine Tomislavgrad piscu Stjepanu Čuiću koji je, sa svojim
ostavio je značajan trag kroz svoj književni i javni rad i postigao izuzetne rezultate
dostignuća.
Stjepan Čuić rođen je u Bukovici, općina Tomislavgrad, 1. aprila 1945. godine.
Školovao se u Bukovici, Tomislavgradu i Osijeku, te na Filozofskom fakultetu
Studirao je jugoslavenske jezike i književnost, kao i ruski jezik, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Bio je glavni urednik sedmičnika Tlo (1970-1971), lektor za hrvatski jezik u
Bamberg (1979-1990), pisao je kolumne u Vjesniku, Slobodnoj Dalmaciji i
Dr., bio je glavni urednik Trećeg programa Hrvatskog radija, voditelj Tribune
Potpredsjednik/ca (2003 – 2005) i predsjednik/ca Društva pisaca Hrvatske
(2005 – 2008) Društva hrvatskih pisaca. U književnosti se pojavio s tzv.
generacije fantastičara, kojima Pavao Pavličić, Goran Tribuson, Dubravko
Najznačajniji predstavnici su Jelčić Bužimski i Stjepan Čuić. Od 1961.
objavljuje priče u Modroj lasti, Reviji, Poletu, Republici, Forumu,
Rasponi, životni vijek, itd.
Objavio je nekoliko knjiga kratkih priča, uglavnom tematski vezanih za njegov zavičaj.
U njima je problematizovao neka iskustva naše nedavne historije, odnos između pojedinca i
autoritet i otuđenje od društvenog i ljudskog okruženja. Prevodio je s ruskog
jezik (Puškin, Zinovjev…). Njegov roman "Naredba" iz 1981. izazvao je buru
reakcija tadašnjih vlasti, dok je 1983. godine, uoči premijere, predstava zabranjena
pozorišne adaptacije tog romana. Pozorišna predstava Orden izvedena je u
Zagreb 1990. Njemački prijevod romana objavljen je kao specijalno izdanje časopisa
Most (Zagreb – Bamberg 1991)
Osim spomenutog romana Orden, objavljena djela Stjepana Čuića su: Iza
Bregova (kratke priče); Staljinova slika i druge priče; Priče iz tridesetih godina;
Dnevnik po novom kalendaru (roman); Tajni ponor (roman za mlade);
Priče; Ostrvo, grafička karta (koautorica Virgilija Nevjestić); Abeceda
Licemjerje (politički eseji i komentari); Cijevi mira (politički eseji i komentari);
Presretač (priče); Tumač moći (kolumne); Čuvar srpa i čekića (kratke priče).
Osim toga, Stjepan Čuić, odnosno njegov rad, zastupljen je u mnogim
antologijama i leksikonima te u čitankama u Republici Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovina.
Također je dobio mnoga javna priznanja i nagrade, a neka od njih su: 1971.
Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a za zbirku Staljinovih slika i drugih priča, 1972.
Nagrada lista Mladost za zbirku Staljinova slika i druge priče, 1975. Nagrada Večernjeg lista (za kratku priču) za Gulinovu priču, 1979. Nagrada "Zijo Dizdarević" za priču Sreća, 2010. Nagrada Večernjeg lista (za kratku priču) Igra i Nagrada grada Zagreba 2021.
O djelu Stjepana Čuića pisali su eminentni književni historičari,
antologičari, kritičari i naučnici, uključujući: Aleksandra Ilića, Božidara
Petrač, Dražen Karaman, Igor Mandić, Ivan Lovrenović, Slobodan Prosperov
Novak i drugi. Književna djela Stjepana Čuića nisu samo registrovana u svim
nedavni književno-historijski pregledi hrvatske književnosti, oni su već unutar
Također su iskusili vlastite procjene i evaluacije, uključujući procjenu prof. dr.
Marko Tokić, koji je doktorirao na temu života i djela Stjepana Čuića i o njemu
napisao je sljedeće: „Onoj naraciji Duvno koja je pričala svoju vlastitu priču o sebi
priče i izgradio grad snova i riječi; i to Duvno koje je u svojoj historijskoj
Trajno sjećanje na osnivanje Hrvatskog kraljevstva, hajduk Mijat
Tomić, vladavina Vrane (ili Frane) Jozipa i godine srpske dominacije u kojima
je, u materijalnom smislu, naslijedila samo vlastitu zemlju od turskog vremena i
siromaštvo. I to je zaista Duvno sa svojim pričama i legendama, sa svojim
pokušaji izgradnje grada koji bi se oblikovao kao mjesto civilizovanog
živeći sa svojim vladama koje su oduvijek bile ništa više od okvira za strah i prisilu, to je
Duvno, na osnovu kojeg je Čuić izgradio svoju naraciju Duvno sa svojim
glumci i njihovi paralelni životi.
"Zbog svega navedenog, pisac Stjepan Čuić, koji je u svojim javnim i
svojim književnim aktivnostima uveliko je doprinio promociji Tomislavgrada i dugovao mu
njegov rodni grad, jer većina njegovih djela spominje Duvno ili se tamo odvija radnja
Duvno je nominovan za javno priznanje, za koje vjerujemo da je naše
ne samo obaveza, već i znak pažnje i zahvalnosti za sve što je učinio u svom
bogat književni i kreativni opus i neka to bude uspomena na njega
njegov rodni grad, njegovom Duvnu, koje je ponosno i ponosno što je naše. Hvala mu."
navedeno je, između ostalog, u Odluci o dodjeli javnog priznanja Medalje
Općina Tomislavgrad.
Javno priznanje Medalja Općine Tomislavgrad bit će dodijeljeno Stjepanu Čuiću
lično na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Tomislavgrada, koja će se održati tim povodom
Dan općine Tomislavgrad održat će se 8. jula 2025. godine.
