U Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru održana je komemoracija za preminulog akademika Veselka Koromana, jedan od najistaknutijih pjesnika i intelektualaca hrvatske književnosti. Odlazak ovog velikana obilježen je komemorativnim skupom kojem su prisustvovali članovi akademske zajednice, kulturni radnici, predstavnici javnog života, te porodica i prijatelji.
Predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Ivan Baković isticao je značaj Koromanovog rada za nauku o književnosti i nacionalni identitet.
Posvećenost istini
„Djelo pokojnog Veselka Koromana dugo će biti predmet interesovanja nauke o književnosti, a njegovo mjesto u književnosti se zasluženo visoko cijeni. Njegovo otvoreno suprotstavljanje pojavama koje su 70-ih godina štetile hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini ostaje trajni podsjetnik na njegovu hrabrost i privrženost istini”, rekao je Baković.
Baković je objasnio da je Veselko Koroman 1970. godine u časopisu "Život" objavio članak u kojem je prvi otvoreno govorio o teškom položaju hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini. Nedugo zatim napisao je članak "Kozje uši caru Trajanu", koji je zabranjen jer je upozoravao na nisku zastupljenost Hrvata na gotovo svim razinama tadašnje Republike Bosne i Hercegovine. Godinu dana kasnije, 1971., zajedno s Vitomirom Lukićem i još pet hrvatskih književnika, potpisuje članak "Kada ćemo odgovoriti Grgi Gamulinu", objavljen u četiri dnevna lista. Zato je taj dokument ostao poznat kao Pismo sedmorice, koje je snažno odjeknulo, ukazujući na nepovoljan položaj hrvatskog jezika, kulture i inteligencije u SR BiH. Prema Koromanu, reakcija tadašnjih vlasti bila je žestoka: "Politička grmljavina je bila usmjerena na mene... Morao sam da platim svoju istinitost gubitkom uredničke pozicije, zdravlja i godina strpljenja".
Pesnik koji je podigao jezik
Pročelnik Odjela za kulturu, medije i sport Glavnog vijeća HNS-a Bosne i Hercegovine Ivan Vukoja osvrnuo se na Koromanovo poetsko nasljeđe.
“Bio je pjesnik koji je hrvatski jezik uzdigao na pjesnički Olimp i učinio ga velikim. Njegova pripadnost hrvatskom jeziku i narodu nikada nije bila nametljiva, ali je bila toliko jaka da ga nikakva ucjena nije mogla poljuljati”, istakao je Vukoja.
akademik Miroslav Palameta istaknuo je da je Koromanova poezija obilježila vrhunske domete hrvatske književnosti.
„Plemenit čovek i veliki pesnik koji se još dugo neće roditi. Iza sebe je ostavio kompletan i zaokružen opus u kojem nema slabih tačaka i promašaja. Koromanova književna misija je prvenstveno poezija, ne samo zato što istrajava i poistovjećuje se s njom više od sedam decenija. „Ovakvu tvrdnju odmah treba povezati s njegovim mišljenjem da nema ozbiljnije duhovne djelatnosti od poezije, te da u tom smislu nije jednaka objektivnoj nauci, koja nas svojom uzročno-posledičnom logikom ne može približiti apsolutnom znanju. “, rekao je akademik Palameta.
Ona je bila voditeljka Tina Laco, u umjetničkom dijelu programa, glumac Robert Pehar recitovao je Koromanove pjesme, a dao je i muzički doprinos Ante Slišković. Komemoracija je završena riječima zahvalnosti za život i djelo Veselka Koromana, čije će djelo ostati trajni kamen temeljac hrvatske književne baštine.
Bosnian
Croatian
Serbian
English
