Izložba Crtačev dnevnik II: Kad akademski kipar postane jedan od najzačudnijih crtača našega vremena…

Bogat likovni program Mostarskoga proljeća 2025. – XXVII. Dana Matice
hrvatske Mostar nastavlja se u utorak, 6. svibnja. U Gornjoj galeriji
Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u 19 sati bit će otvorena izložba
crteža Crtačev dnevnik II autora Ivana Branka Imrovića. Urednici izložbe su
Dalibor Nikolić, koji je i autor fotografija, i Dragan Marijanović.
„Reći ću, dakle, da su kiparstvo i slikarstvo, zapravo, sestre stvorene od istog
oca koji se naziva crtež…“ baš tako je izrekao glasoviti Giorgio Vasari, a Ivan
Branko Imrović definitivno je i jedan od najzačudnijih crtača našega vremena.
Velika je sreća i privilegij izlagati njegove crteže, klasičan crtački dnevnik, tako
je i nazvan dio njegovih crteža Crtačev dnevnik ll, koji ćemo na ovogodišnjem
festivalu vidjeti u cijelosti u kakvoj je i darivan Hrvatskome domu hercega
Stjepana Kosače i Galeriji Katarina – cijelih 130 radova koji potječu još od
1970. godine pa do današnjih dana. Dakle, crtežima je vizualiziran cijeli jedan
život! Imrović crta svim i svačim, na svemu i svačemu. A čovjek je akademski
kipar! Ovoj mostarskoj instituciji već je darivao ciklus Crtačev dnevnik, darivao
je i Franjevačku galeriju u Širokom Brijegu, zapravo, ovaj umjetnik postoji da bi
stvarao i darivao! Dariva po zemlji za koju se stigao kao dragovoljac i
bespoštedno boriti. S iznimno zasluženom čašću dočekajmo ga na ovoj izložbi,
jer ovakvi se ne rađaju tako često. Niti nam darivaju i dolaze često“, napisao je,
među ostalim, urednik izložbe Dragan Marijanović, zahvalivši posebno Daliboru
Nikoliću i osoblju Kosače na prihvaćanju zajedničke organizacije, kako je
kazao, jedne od najspektakularnijih izložbi kojima smo posljednjih godina
svjedočili.

RIJEČ-DVIJE O AUTORU:
Ivan Branko Imrović rođen je 1957. u Podbrđu, Popovača. Akademski je kipar i
crtač. Na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao je kiparstvo u
klasi profesora Ivana Sabolića pod čijim vodstvom od 1983. do 1986. polazi i
Majstorsku radionicu Antuna Augustinčića. Od 1986. član ZUH-a, djeluje kao
samostalni umjetnik, od 1992. profesor na Školi primijenjene umjetnosti i
dizajna u Zagrebu. Dosad je izlagao na stotinjak skupih te oko 50 samostalnih
izložbi. Sudionik Domovinskog rata, branitelj. Živi i radi u Zagrebu.