Narodna knjižnica HNŽ Mostar

O instituciji:

Narodna knjižnica HNŽ-a Mostar od svog osnutka u veljači 1946. godine do danas ispisala je vrlo zanimljivu i bogatu sedamdesetpetogodišnju povijest, prolazeći kroz razne poteškoće, jer je knjiga na našim prostorima uvijek bila na margini društveni događaji.

Narodna knjižnica HNŽ, Mostar kao matična biblioteka, obavlja svoju osnovnu djelatnost, kao što je stručni nadzor nad školskim, narodnim i narodnim bibliotekama, unapređenje stručnog rada u bibliotekama na principima savremene bibliotečke teorije i prakse, a radi što kvalitetnijeg obavljanja bibliotečke djelatnosti i obavlja svoju osnovnu djelatnost nabavku, obradu, čuvanje i stavljanje bibliotečke građe na korištenje.

 Biblioteka se u početku nalazila na prvom spratu restorana Jagnje. Biblioteka je 1950. godine preseljena na Lenjinovo šetalište, na prvi sprat kuće Mujage Komadine, bivšeg gradonačelnika Mostara početkom 20. stoljeća. Povećanjem fonda Biblioteke 1959. godine, Biblioteka se useljava u prostorije Doma kulture u Rondou.

Zanimljivo je da je naša Biblioteka krajem 1960-ih godina osnovala bibliobus servis, koji je početkom 1970. godine u svom fondu imao preko 3.800 knjiga. Nabavljen je kombi opremljen sa 2.000 knjiga, namijenjen stanovništvu ruralnih područja općine Mostar.
Knjižni fond je 1955. godine iznosio 17.852 primjerka, a 1965. godine 88.250 knjiga.
U zlatnim godinama postojanja biblioteke okrunjena je nekoliko priznanja, 14. februara i Ordenom za zasluge, 1981. godine proglašena je za najbolju biblioteku u Bosni i Hercegovini, a iste godine nosi ime Đure Pucara-Stara. Na početku rada biblioteke mnoge knjige su iz političkih razloga uklonjene nakon Drugog svjetskog rata, a tokom Domovinskog rata sačuvan je samo dio knjiga iz bogatog fonda, odnosno predratnog fonda od 218.000 knjiga, nakon rata je drastično smanjen i spašeno je 102.000 knjiga . Biblioteka se još uvijek oporavlja, ali je na dobrom putu i nedavno su renovirana neka od odjeljenja.