Hrvatsko narodno kazalište Mostar i ove godine učestvuje na “Mostarskoj liski”, gdje će se četvrtu večer festivala, 23. maja, predstaviti predstavom “Ženski razgovori +-1”, nastaloj po motivima djela Duška Radovića, u režiji Biljane Čakić.
Ženski razgovori ±1
Autori: Dragan Komadina, Biljana Čakić i ansambl predstave prema motivima zbirke tekstova Duška Radovića
Režiserka: Biljana Čakić
Dramaturg: Dragan Komadina
Autor glazbe: Andrijan Zovko
Saradnica za scenski pokret: Fatima Kazazić Obad
Scenografija i izbor glazbe: Biljana Čakić
Kostimografkinja: Sandra Milavić
Izrada videa: Slaven Marinčić
Izrada scenografije: Davorin Briševac, Marko Mrdaković
Igraju:
Nikolina Marić
Ana Franjčević
Mirela Mijačank Kordić
Miro Branjak
Ivan Prskalo
U videu igraju:
Fatima Kazazić Obad
Ivan Prskalo
Tea Pandža
Filip Lukenda
Autori: Dragan Komadina, Biljana Čakić i ansambl predstave prema motivima zbirke tekstova Duška Radovića
Režiserka: Biljana Čakić
Dramaturg: Dragan Komadina
Autor glazbe: Andrijan Zovko
Saradnica za scenski pokret: Fatima Kazazić Obad
Scenografija i izbor glazbe: Biljana Čakić
Kostimografkinja: Sandra Milavić
Izrada videa: Slaven Marinčić
Izrada scenografije: Davorin Briševac, Marko Mrdaković
Igraju:
Nikolina Marić
Ana Franjčević
Mirela Mijačank Kordić
Miro Branjak
Ivan Prskalo
U videu igraju:
Fatima Kazazić Obad
Ivan Prskalo
Tea Pandža
Filip Lukenda
IZ RIJEČI DRAMATURGA:
„Ženski razgovori ± 1” je komad o nekoliko generacija žena i pripadajućih im što prisutnih, što odsutnih muškaraca, te vječnim problemima poput zaljubljivanja, braka, prevare, karijere, bolesti, smrti – ukratko poroka svih vrsta, kako bi to sigurno u svom nadahnutom maniru pod zajednički imenitelj sveo pokojni Radović.
U komadu postoje dva prostora: groblje i kafić. Veze između njih višestruke su, i na stvarnoj i na simboličkoj razini. Naši kafići i groblja pravljeni su od istog materijala – mramora, ili u najboljem slučaju, granita. Ako kafiće u filozofiji svakodnevice možemo tretirati kao predsoblja naših vječnih počivališta, još je zanimljivije kada groblja postanu dnevne sobe, odnosno mjesta društvenih izlazaka i upoznavanja novih ljudi. I tako se umjesto kvantitativnog podudaranja s predloškom od kojeg se krenulo tragajući za aktualnim društvenim i osobnim korelatima, došlo do kvalitativnog susreta s autorom i, prije svega, njegovim smislom za ironiju. Izgradila se kazališna kuća čvrsto oslonjena u vremenu i prostoru iz kojeg je potekla i za koji je stvorena.
U pozadini svih ovih malih, gotovo trivijalnih, melodramatskih zapleta, preko rubova romantičnih jada, duhovitih alibija i samo prividno raskidivih brakova, ulazi pijesak društveno-političke zbilje i sporo i neumitno puni ovu scensku grobnicu.
Dok mi u glavi odzvanjaju Radovićeve rečenice: „Briga za sudbinu zemlje nije isto što i ljubav. Tko puno brine ne stigne voljeti”, pitam se može li dramska destilacija duhovitog esejističkog materijala od drame ni o čemu postati i diskretni autoportret zajednice, naroda ili države u nestajanju?
Dragan Komadina
„Ženski razgovori ± 1” je komad o nekoliko generacija žena i pripadajućih im što prisutnih, što odsutnih muškaraca, te vječnim problemima poput zaljubljivanja, braka, prevare, karijere, bolesti, smrti – ukratko poroka svih vrsta, kako bi to sigurno u svom nadahnutom maniru pod zajednički imenitelj sveo pokojni Radović.
U komadu postoje dva prostora: groblje i kafić. Veze između njih višestruke su, i na stvarnoj i na simboličkoj razini. Naši kafići i groblja pravljeni su od istog materijala – mramora, ili u najboljem slučaju, granita. Ako kafiće u filozofiji svakodnevice možemo tretirati kao predsoblja naših vječnih počivališta, još je zanimljivije kada groblja postanu dnevne sobe, odnosno mjesta društvenih izlazaka i upoznavanja novih ljudi. I tako se umjesto kvantitativnog podudaranja s predloškom od kojeg se krenulo tragajući za aktualnim društvenim i osobnim korelatima, došlo do kvalitativnog susreta s autorom i, prije svega, njegovim smislom za ironiju. Izgradila se kazališna kuća čvrsto oslonjena u vremenu i prostoru iz kojeg je potekla i za koji je stvorena.
U pozadini svih ovih malih, gotovo trivijalnih, melodramatskih zapleta, preko rubova romantičnih jada, duhovitih alibija i samo prividno raskidivih brakova, ulazi pijesak društveno-političke zbilje i sporo i neumitno puni ovu scensku grobnicu.
Dok mi u glavi odzvanjaju Radovićeve rečenice: „Briga za sudbinu zemlje nije isto što i ljubav. Tko puno brine ne stigne voljeti”, pitam se može li dramska destilacija duhovitog esejističkog materijala od drame ni o čemu postati i diskretni autoportret zajednice, naroda ili države u nestajanju?
Dragan Komadina
Ulaznice za sve predstave od sutra,12.05.2022. možete kupiti na blagajni Pozorišta svakim radnim danom od 9 – 14 sati ili rezervisati na telefon 036/550-128. Na dan izvedbe predstave, blagajna je otvorena od 9 do 14 sati te od 18 sati do početka predstave.
Rezervacija ulaznica se može izvršiti i putem e- maila: produkcija@npm.ba, te putem poruke u inbox na Facebook i instagram stranici Narodnog pozorišta Mostar.
Rezervacija ulaznica se može izvršiti i putem e- maila: produkcija@npm.ba, te putem poruke u inbox na Facebook i instagram stranici Narodnog pozorišta Mostar.
Ovogodišnje izdanje Međunarodnog festivala komedije „Mostarska liska“ održava se uz pokroviteljstvo Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, Ministarstva obrazovanja, nauke kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona, Grada Mostara i Fondacije za muzičke scenske i likovne umjetnosti Sarajevo. Sponzori ovogodišnjeg izdanja festivala su BhTelecom, UniCredit Bank i BH Pošta. Partneri festivala su Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona, Privredna banka Sarajevo, HIFA do.o., Medical, Violeta, Grawe osiguranje, autolijanovići, Stomatološka poliklinika Jurišić, te Carski vinogradi Mostar. . Generalni medijski pokrovitelj ovogodišnje „Mostarske liske“ je N1, uz ostale medijske partnere.
Podijeli događaj