Europa traži potpuno novi pristup u programskoj osmišljenosti i načinu prezentacije zamišljenih sadržaja. Pored obaveze izrade strategijskog plana razvoja kulture, akcentiranja okretanja k budućnosti, stvaranja prostora kojeg će oblikovati i davati mu formu otvorenosti, utjecaja na fizički izgled grada, ovaj projekt ima krucijalnu vrijednost u tome što će Mostaru približiti iskustva života u europskim društvima
Grad Mostar je, ne bez razloga, u posljednje vrijeme zahvatila opravdana i naravno razložna groznica za borbu kojom bi svi građani stekli izuzetan ekskluzivitet da u odnosu druge kandidirane bosanskohercegovačke gradove – postanu Europska prijestolnica kulture 2024. godine.
Sagleda li se kulturna tradicija grada, jer ona svakako determinira odnos prema kulturi sadašnjih generacija, svi uzleti na tom polju vrlo decidno ukazuju da ima mnogo razloga za optimizam i stjecanja uloge domaćina u takvom projektu koji slovi kao najprestižniji kulturni programa u Europskoj uniji, u kome od 2014. godine mogu sudjelovati bosanskohercegovački gradovi.
Europski civilizacijski krug
Ta mogućnost jasno ukazuje da je naše prisustvo u obitelji europskim zemalja evidentno prisutno i prije zvaničnog prijema u EU, što potvrđuju mnogi primjeri, posebno iz oblasti kulture i prosvjete kao što je prijem festivala Mostarsko proljeće-Dani Matice hrvatske Mostar u obitelj Europskih festivala, nostrifikacija diploma fakulteta Sveučilišta u Mostaru itd.
Osvrnemo li se s razlogom na europske strujnice koje su generirane iz Beča i Pešte, centara dvojne crno-žute monarije, počevši od 1878. godine pa sve do 1918., uočit ćemo snažno prisustvo europskog civilizacijskog kruga na naše područje. Mostarci su u to vrijeme posječivali balove i plesne večeri u Oficirskoj kasini na Mejdanu, hotelima Neretvi, Bristolu, vozili se do austrijske i mađarske prijestolnice u fijakerima, Šantić je prepjevavao čuvenog Hajnea dok je Atanasije Šola, pariški student kao urednik Zore, donosio crtice iz kulturnog života europskih zemalja.
U arhitekturi se veoma eksplicitno osjeća utjecaj najmodernijih arhitektonskih stilova tog vremena. U gradu djeluje Francuski klub, četiri konzulata, dok mnogi gimnazijalci pohađaju univerzitete u Pešti, Beču, Parizu, Genevi… Svi oni donose u Mostar dah i duh Europe nastojeći prenijeti iskustva, običaje i ponašanje iz tog svijeta. Bogati trgovci grade višekatnice koje opremaju stilskim namještajem poznatih europskih firmi. Otvaraju se predstavništva firmi poput Filipsa, Singera, Rekorda. Mostar postaje sastavnica europskog miljea u svim oblastima u trajanju od nekoliko desetljaća, ali dovoljno da se ukorijene pozitivne tekovine zapadnih zemalja.
Odnos i entuzijazam
S druge strane kad se analizira današnja fluktuacija sadržaja, potencijal umjetnika, infrastruktura odnosno prostori za emanaciju kulturnih dostignuća i kvalitet kulturnih programa u gradu Mostaru, pažljivi kroničar može zaključiti da oni prevazilaze optimalne uvjete u kojima nositelji kulturnih pulsacija djeluju, dokazujući da su upravo tradicija, posebno izgrađen i rekli bismo brižan odnos prema kulturi i entuzijazam pojedinaca reperi na kojima se bazira takav uspjeh.
Evidentno je egzistiranje disperzije kulturnih ustanova a samim tim i stvaratelja čime se otupljuje matrica koja bi predstavljala snažniji centar kadar za daleko ozbiljnije i kvalitetnije programe. Ali, za aplikaciju Mostar kao Europska prijestolnica kulture 2024. godine, svi ovi pkazatelji ne bi trebali biti prepreka da se klone na startu ovog izuzetno primamljivog i doista hvale vrijednog projekta.
Ne tako davno, listopada 2017. godine , u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, u organizaciji Udruženja građana Akcija Sarajevo, održan je panel o temi „Kandidature Banja Luke i Mostara za Europsku prijestolnicu kulture 2024. godine“. Do tada su oba grada osnovali timove za kandidaturu što je vrlo jasno ukazivalo na činjenicu da su pokazali visoku svijest o značaju takvog projekta i pružanja europskog prostora za afirmaciju lokalnih zajednica.
Sudionici panela su jasno iznijeli stavove o potrebi revitalizacije kulturne scene te „preispitali i redefinirali svoj identitet“. Kad se govori o Mostaru kao specifikumu u svim oblastima društveno političkog života, evidentnoj podijeljenosti ali i akcentiranom prisustvu multinacionalnog i multikulturalnog ambijenta, što pruža optimističke vizure za uspješnost aplikacije, moraju se isto tako istaći pozitivne reakcije postojećih stranaka po ovom pitanju, a vrijeme će pokazati da li zaista postoji politički konsenzus za projekat stoljeća, kako bi ga mogli okarakterizirati s obzirom na širinu ideje sublimiranu u projektu koji povezuje šire prostore.
Ono što smatramo da je izuzetno važno jesu reakcije kulturnih ustanova, asocijacija zatim još uvijek neuvažavanog nevladinog sektora a što je posebno bitno, i građana, izražene visokom amplitudom oduševljenja i zdušnog prihvaćanja kandidature što su i na djelu pokazali prezentirajući svoje ustanove na Šetalištu.
Mostarski tim je u Sarajevu na pomenutom panelu ukazao na mogućnost povezivanja sa Trebinjem, Livnom i Konjicom čime bi se cijela regija uključila u aplikaciju i postigao efekat širokog prostorno-kulturnog i turističkog obuhvata. To bi svakako obogatilo sadržaje i doprinijelo razvoju dugoročne strategije kulturnog razvoja ovog područja.
Krajem prošle godine na Šetalištu su članovi Inicijalnog tima građanima predstavili projekat „Mostar Europska prijestolnica kulture 2024.“ gdje se potvrdila visoka svijest o njegovom značaju za osobne aspiracije i osjećaj pripadnosti zapadnoj civilizaciji koja se ovdje baštini od dolaska Austrougarske.
U to vrijeme Mostar posjećuje delegacija Primorsko-goranske županije Republike Hrvatske i u razgovoru s čelnim čovjekom Mostara ističu da Grad Rijeka svojim iskustvom može i želi pomoći Aplikaciju Mostara. Ovakv stav Riječana govori, da nismo sami te da imamo prijatelja na koje možemo računati i zajedničkim naporom polučiti obostrani uspjeh i afirmaciju u svijetskim okvirima.
Formirani Forum „Mostar Europska prijestolnica kulture 2024.“ sastavljen je od ovdašnjih umjetnika i predstavnika kulturnih ustanova, a ovdje treba posebno naglasiti da dolaze iz cijelog grada. Iako je velika disperzija kulturnih ustanova za ovakvu priliku ne treba isticati dvojnost istovrsnih, posebno teatarskih kuća, jer se nadati da će vrijeme učiniti svoje i posložiti stvari prema ekonomskim parametrima ne zanemarujući kvalitet i obujam ponuđenih programa.
Nema sumnje da Mostar ima značajn broj kulturnih ustanova koje mogu participirati u aplikaciji, ali s potpuno novim konceptima u odnosu na do sada uvriježene. Narodno pozorište Mostar, Hrvatsko kazališe Mostar, Pozorište lutaka, Lutkarsko kazalište, MC Pavarotti, OKC Abrašević, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača, Simfonijski orkestra Mostar, MTM, Festival Poligon, Matica hrvatska Mostar, SPKD Prosvjeta GO Mostar, HKD Napredak, BZK Preporod, SPKUD Gusle, Arhiv HNK/HNŽ, Muzej Hercegovine, Centar za kulturu, Centar za mir i multietničku saradnju, Društvo povjesničara umjetnosti Hercegovine, Društvo hrvatskih likovnih umjetnika, Udruženje umjetnika Mostara i drugi čine značajan kvantum potencijala koji jedinstvenom akcijom mogu odgovoriti na izazove uz temeljitu transformaciju koncepcijskog nastupa koji se umnogome razlikuje od stereotipskog predstavljanja kakvog smo navikli percipirati.
Novi pristup
Europa traži potpuno novi pristup u programskoj osmišljenosti i načinu prezentacije zamišljenih sadržaja. Pored obaveze izrade strategijskog plana razvoja kulture, akcentiranja okretanja k budućnosti, stvaranja prostora kojeg će oblikovati i davati mu formu otvorenosti, uticaja na fizički izgled grada, ovaj projekat ima krucijalnu vrijednost u tome što će Mostaru približiti iskustva života u europskim društvima. Taj segment će se postići otvaranjem prostora suradnje i potpuno novim pristupom izrade programskog koncepta koji će se bazirati na interkulturalnosti te realizacijom kulturnih sadržaja fokusiranih na dijaloškom predlošku-sureakcijom između umjetnika i građana.
Grad Mostar je do sada učinio značajne napore u cilju afirmacije projekta formirajući Studio za izvedbene umjetnosti, Forum Mostar EPK 2024 i Fokus grupu. U okviru Foruma na Šetalištu predstavili su se građanima članovi Pozorišta lutaka Mostar, Centar za kulturu, Mostar Rock School sa Anitom Šunjić, Dječiji hor MC Pavarotti, Plesni studio MoStars, Mostarske kiše…
Prisustvo Vjekoslava Domljana, stručnjaka za sastavljanje aplikacija ne samo za lokalne zajednice nego i za regije, uveliko stvara sigurnost među sve aktere okupljene oko ovog jedinstvenog projekta.
Već sada se može, na osnovu prvih analiza anketnih listića, konstatirati da postoji veoma povoljna klima među građanima za kandidaturu Mostara centrom europske kulture za 2024. godinu. Rekonstrukcija Starog mosta poprimila je planetarni a ne samo europski karakter, jer su pored europskih zemlja uzeli učešće UNESCO, IRCICA, i World bank. Ovog puta pruža nam se prilika da prije zvaničnog prijema u EU preko kulture zakoračimo u blagodeti ove obitelji kojoj smo oduvijek, ne samo geografski, pripadali.
Zlatko Serdarević // Dnevni list // 18. 6. 2018.
