{"id":13042,"date":"2026-07-06T13:33:45","date_gmt":"2026-07-06T11:33:45","guid":{"rendered":"https:\/\/kultura-mostar.ba\/?p=13042"},"modified":"2026-10-01T00:15:15","modified_gmt":"2026-09-30T22:15:15","slug":"tko-je-taj-covjek-borisa-dezulovica-u-izdanju-mostarske-bune","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kultura-mostar.ba\/bs\/2026\/07\/06\/tko-je-taj-covjek-borisa-dezulovica-u-izdanju-mostarske-bune\/","title":{"rendered":""Ko je taj \u010dovjek?", autora Borisa De\u017eulovi\u0107a, u izdanju Bune iz Mostara"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t

U Klubu knjiga "Ivo Andri\u0107"\u00a0u srijedu (8. jula)<\/strong>\u00a0odr\u017eat \u0107e se predstavljanje novog romana\u00a0Boris De\u017eulovi\u0107<\/strong>\u00a0u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Mostar\u00a0"Buna izdanja".<\/strong>\u00a0Razgovor s autorom \u0107e voditi pisac Almin Kaplan, a doga\u0111aj je zakazan za 20 sati.<\/p>

\u00a0<\/p>

Vlaho Bogi\u0161i\u0107 o romanu "Ko je ovaj \u010dovjek?"<\/strong><\/p>

Na osnovu filozofskih, civilizacijskih i eti\u010dkih premisa, nastaje roman koji se od savremene produkcije razlikuje po svojoj totalnosti, te\u017enji da razumije svijet, da shvati njegove historijske, dru\u0161tvene i ljudske zakone. Iako ga oblikuje, pisac je "svjestan" da Svijet ne po\u010dinje s njim, ni s njegovim naslovnim likom, ni s antagonisti\u010dkim "junakom", da pojedinac i njegov li\u010dni svijet, uklju\u010duju\u0107i i njegov unutra\u0161nji svijet, postoje samo ako se ogledaju u pro\u0161losti i zajedno s njom pomjeraju budu\u0107e granice, granice jezika, knji\u017eevnosti i spoznaje. Ovaj roman je posveta kanonu pisane rije\u010di, ali se tu ne zaustavlja, ve\u0107 prerasta u jedinstveno djelo, bogato, rasko\u0161no i \u017eivopisno. Na neobi\u010dan na\u010din, ova temeljita, faktografska i opominju\u0107a rekonstrukcija historijskog vremena (1920-ih), grada (Minhena) i brojnih tada ne toliko va\u017enih li\u010dnosti koje su kroz njega kora\u010dale, ovo djelo alternativne historije zasnovano na filozofskom propitivanju vremena (vje\u010dnog sada), dobra, zla i moralne odgovornosti pojedinca prerasta u, \u0161ta drugo, tragi\u010dni ljubavni roman. De\u017eulovi\u0107 nas je podsjetio svojim jezikom, odnosno ma\u0161tom s kojom se budimo, da su sada u umre\u017eenom svijetu, kao i tada u Travniku iza sedam planina i brda, velike pri\u010de jo\u0161 uvijek "mogu\u0107e", ili bolje re\u010deno da su takve stvar izbora. I da je pri tome mo\u017eda va\u017eno znati \u010ditati pri\u010de, ali i znakove.<\/p>

\u00a0<\/p>

O autoru<\/strong><\/p>

Boris De\u017eulovi\u0107 ro\u0111en je 20. novembra 1964. u Splitu. Novinarsku karijeru zapo\u010deo je sredinom osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, kao urednik Le Spizda, satiri\u010dnog dodatka Omladinske iskre, 1990. godine nastavio je kao novinar Nedjeljne Dalmacije, a od 1991. kao komentator i ratni izvjestitelj Slobodne Dalmacije. Zajedno s Viktorom Ivan\u010di\u0107em i Predragom Luci\u0107em od 1988. godine ure\u0111uje satiri\u010dnu podstranicu Feral u Nedjeljnoj i Slobodnoj Dalmaciji, koju su 1993. godine osnovali kao nezavisni satiri\u010dno-politi\u010dki sedmi\u010dnik Feral Tribune. Godine 1999. postao je kolumnista Globusa, a od 2015. godine radi za zagreba\u010dke Novosti. Saradnik je brojnih hrvatskih, slovena\u010dkih, srpskih i bosanskohercegova\u010dkih medija. Progla\u0161en je novinarom godine u Hrvatskoj 2004. i 2022., a 2014. dobio je European Press Award za najbolji novinski komentar u Londonu. Objavio je romane Christkind (2003), Jebo sad hiljadu dinar (2005) i Tko je taj \u010dovjek? (2025), zbirka poezije Pjesme iz Lore (2005) i zbirka pri\u010da Poglavnikova bakterija (2007), te roman za djecu \u017divot i snovi\u0111enja slavnog hrahar Za\u0161tomir (2023). S Luci\u0107em je uredio Antologiju suvremene hrvatske gluposti (1999), a autor je i knjige intervjua Razgovori sa Smojom (2015), zbirki sportskih eseja Diego Armando i sedam patuljaka (2011), Bili libar (2022) i Bili libar 2 (2023), te religijskog traktata Summa Atheologiae (2019). Odabrane novinske kolumne sastavio je u zbirke Ugovor s vragom (2008), Crveno i crno (2010), Zlo\u010din i kazna (2010) i Rat i mir (2012), te \u010detverotoma\u010dnu zbirku Pod ko\u017eom \u2013 Dervi\u0161 i smrt, Goli i mrtvi, Vrisak i bijes i Razum i emocije (2022). \u017divi i radi u Pai\u0107ima.<\/p>

\u00a0<\/p>

Knji\u017eevnost je magija.<\/strong><\/p>

\u201eKnji\u017eevnost je magija, a u romanu \u201eKo je taj \u010dovjek?\u201c ja sam samo njen pisac. Na primjer: dugo sam pri\u010du dr\u017eao u glavi kao neotvoreni stari sef, jedan od onih u koje je nemogu\u0107e provaliti, jer ima dvije brave koje se moraju istovremeno otklju\u010dati. Ta dva te\u0161ka klju\u010da od kovanog \u017eeljeza bila su kod Eliota i Spenglera, a tamo sam ih otkrio gotovo slu\u010dajno. Na Eliota i njegovu \u201ePustu zemlju\u201c nai\u0161ao sam istra\u017euju\u0107i historiju Hofgartena, kraljevskog parka u M\u00fcnchenu gdje se nalazi kafe Annast, centralna pozornica romana, a \u010ditalac romana \u0107e shvatiti kako sam, preko Eliota i njegovih stihova o Hofgartenu, potom stigao do Litvanije, Rusije i generala Pjotra Wrangela. Usred pisanja nacrta, upu\u0107en sam na Spenglera, koji istovremeno - a govorim o godini 1923. - dr\u017ei drugi klju\u010d pri\u010de, od same glavne junakinje, mlade \u017eene koja je zaista postojala i \u010dija biografija bilje\u017ei kako je, kao djevojka, s odu\u0161evljenjem \u010ditala \u201ePustu zemlju\u201c\u201c... Pad Zapada" u biblioteci njenog oca." Postoje li slu\u010dajnosti? To je ono \u0161to se ona i ja pitamo u romanu. Dva te\u0161ka klju\u010da su kliknula u staroj bravi prije sto godina, i sadr\u017eaj sefa je pred vama."<\/p>

Boris De\u017eulovi\u0107 u intervjuu za Lupigu.<\/p>

\u00a0<\/strong><\/p>

\u201eKo je taj \u010dovjek?\u201c i u Sarajevu<\/strong><\/p>

\u00a0<\/strong><\/p>

Roman "Ko je ovaj \u010dovjek" u izdanju Izdanje Bune tako\u0111er \u0107e biti predstavljen na festivalu Warm u Sarajevu. Doga\u0111aj je zakazan za 9. juli u\u00a0\u00a0Izlo\u017ebeni salon rukotvorina<\/a>\u00a0(Zelenih beretki 8, 71 000 Sarajevo), s po\u010detkom u 18 sati. Pored autora, u predstavljanju romana u\u010destvovat \u0107e i pisci Ahmed Buri\u0107 i Almin Kaplan.<\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t